Blockchain je digitalizovana, decentralizovana, javna knjiga svih kripto valutnih transakcija. Stalno rastući kao “završeni” blokovi (najnovije transakcije) zabilježeni su i dodani u hronološki poredak. Oni omogućavaju učesnicima na tržištu da prate transakcije digitalne valute bez centralne evidencije. Svaki čvor (računar priključen na mrežu) dobija kopiju blockchain-a, koja se automatski preuzima.
Prvobitno razvijen kao računovodstveni metod za virtuelnu valutu Bitcoin, blockchains – koriste ono što je poznato kao DLT- distributed ledger technology (tehnologija distribuirane knjige) – danas se pojavljuju u različitim komercijalnim aplikacijama. Trenutno se tehnologija primarno koristi za verifikaciju transakcija, u okviru digitalnih valuta iako je moguće digitalizovati, kodirati i umetnuti praktično bilo koji dokument u blockchain. To čini neizbrisivu evidenciju koja se ne može promijeniti. Štaviše, autentičnost zapisa može potvrditi čitava zajednica koristeći blockchain umjesto jednog centralizovanog autoriteta.
Blok je “trenutni” dio blockchain- a, koji bilježi neke ili sve nedavne transakcije. Kada se završi, blok ulazi u blockchain kao trajnu bazu podataka. Svaki put kada se blok završi, generira se novi. Postoji bezbroj takvih blokova u bočnoj vezi, povezanih jedni sa drugima (kao što su veze u lancu) u odgovarajućem linearnom, hronološkom redu. Svaki blok sadrži hash prethodnog bloka. Blockchain ima potpune informacije o različitim korisničkim adresama i njihovim balansima od nastanka do najnovijeg završenog bloka.
Blockchain je dizajniran tako da su ove transakcije nepromenljive, što znači da se ne mogu izbrisati. Blokovi se dodaju kriptografijom, koja obezbjeđuje da oni ostaju bezvrijedni: podaci se mogu distribuirati, ali ne i kopirati. Međutim, neki smatraju da je sve veća veličina blockchain-a problem, stvarajući probleme skladištenja i sinhronizacije.
Blockchain i Bitcoin
Blockchain je možda glavna tehnološka inovacija Bitkoina. Bitcoin nije regulisan od strane centralne vlasti. Umjesto toga, njeni korisnici diktiraju i validiraju transakcije kada jedna osoba plaća drugoj za robu ili usluge, eliminišući potrebu treće strane da obrađuje ili čuva podatke o plaćanjima. Završena transakcija se javno zabilježi u blokove i eventualno u blockchain, gdje je verifikovana i prenešena drugim Bitcoin korisnicima. U prosjeku, novi blok se dodaje blockchain-u svakih 10 minuta, kroz rudarenje.
Baziran na Bitcoin protokolu, bazu blockchain podataka dijele svi računari (čvorovi) koji učestvuju u sistemu. Po priključivanju na mrežu, svaki povezan računar prima kopiju blockchain-a, koja ima zapise i predstavlja svedočanstvo, za svaku ikad izvršenu transakciju. Na taj način može pružiti uvid u činjenice kolika je vrijednost pripadala određenoj adresi u bilo kom trenutku u prošlosti.
Ekstenzije Blockchain
Da bi se konvencionalno bankarstvo koristilo kao analogija, blockchain je kao puna istorija transakcija finansijskih institucija, a svaki blok je kao pojedinačna bankarska izjava.
Blockchain je sistem distribuiranih baza podataka, koji služi kao otvorena elektronska knjiga, i može pojednostaviti poslovne operacije za sve učesnike. Iz ovih razloga tehnologija privlači ne samo finansijske institucije i berze, već i mnoge druge u oblasti muzike, dijamanata, osiguranja i IOT uređaja. Advokati su takođe sugerisali da se ovakav sistem elektronskih knjiga može korisno primijeniti na sisteme glasanja, registracije oružja ili vozila od strane državnih vlada, medicinske dokumentacije ili čak potvrde vlasništva nad starinama ili umjetničkim djelima.
Imajući u vidu potencijal ove DLT- distributed ledger technology da pojednostavi trenutne poslovne operacije, novi modeli zasnovani na blokchain-u već su počeli da zamjenjuju skupe i neefikasne računovodstvene i platne mreže finansijske industrije. Tehnologija Blockchain bi mogla osloboditi milijarde dolara: Nedavni Goldman Sachs izvještaj je istakao da bi mogao da uštedi operaterima na berzi do 6 milijardi dolara godišnje.
Iako su banke na početku bile neodlučne da istraže ovu tehnologiju brinući zbog potencijalnih prevara, počele su da razmatraju kako blokchain može može omogućiti značajnu uštedu troškova tako što će back-office sistemima ugovaranja urediti obradu, transfere i druge transakcije mnogo brže.
Zapravo, prva međunarodna blockchain transakcija završena je 24. oktobra 2016. godine. Posredstvom Commonwealth Bank of Australia i Wells Fargo & Co (WFC), ugovor od 35.000 dolara zaključio je australijski trgovac pamuka Brighan Cotton Marketing, koji je kupio 88 bala pamuka od svoje podružnice u SAD u Teksasu i poslao je u Qingdao, Kina.
Odličan video napravljen od strane BBC News na jednostavan način objašnjava kako kriptovalute funkcionišu. Obavezno pogledajte!!