Sa prelazom iz nemani veličine mastodona do ručnih uređaja, evolucija računara je prosto izvanredna. Predstavićemo vam 5 nevjerovatnih činjenica o njima.
1.Prvi kompjuterski virus je napravljen “čistog srca”
Kada je računar zaražen virusom, obično postoji neka zla namjera iza njihovog stvaranja, ali ne u ovom slučaju. Godine 1983. Fred Cohen, poznat kao pronalazač tehnike odbrane od računarskog virusa, napravio je parazitsku aplikaciju koja bi zarazila računare. Nazvao ga je kompjuterskim virusom. Primarna funkcija virusa je bila da zarazi računar i napravi svoje kopije šireći se sa jedne mašine na drugu pomoću diskete.
Virus nije stvoren iz čiste zlobe ili neke šeme osvete, već da pokaže svijetu da je tako nešto definitivno moguće i da se preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se suprotstavili takvim prijetnjama. Obzirom na mnoštvo kompjuterskih virusa štetnih za mašine, koje imamo danas, izgleda da njegov savjet nije uzet za ozbiljno, uprkos činjenici da imamo na raspolaganju mnoštvo antivirusnih programa.
2.Para, a ne električna energija je napajala prve računare
Charles Babbage je ovaj pronalazak nazvao Analitička mašina (Analytical Engine). Babbage, poznat kao otac računara, stvorio je kompjuterski uređaj koji je bio veliki kao kuća i pokretao ga je ne jedan, već šest parnih motora.
3.Prva računarska igra u svijetu nije uspjela da ostvari prihod
Znate li koja je to igra? Nastala je 1961. godine i nazvana je Spacewar, i bila je proizvod 200 časova rada naučnika koji se zvao Steve Russell i njegovog razvojnog tima. Ukratko, dva igrača su preuzimala kontrolu nad dva mala svemirska broda. Vaša misija je bila da uništite svemirski brod vašeg protivnika prije nego što bi on uništio vas.
Kompanije kao što su Electronic Arts Inc. (EA) i Ubisoft su iskorištene da se pokrenu buggy igre prilikom lansiranja, i povrh toga, korporacije su rasle često potpuno nezainteresovane za izdavanje naslova i nadale su se da će popuniti svoje džepove putem DLC (downloadable content) i Season Passes i drugih modela generisanja prihoda.
4.Prvi svjetski računarski programer je bila žena
1843.godine matematičarka Ada Lovelace objavila je engleski prevod članka o Analitičkoj mašini Luigi Menabrea, inžinjera italijanskog porijekla. U svojim sastavljenim bilješkama, ona donosi algoritam za analitičku mašinu koji izračunava Bernoulli brojeve. Taj algoritam je prvi konkretno napisan kod na računaru, što je rezultiralo da ona postane prvi računarski programer.
5.Prava buba je bila odgovorna za popularizaciju termina “Bug”
Grace Hopper, admiral u američkoj mornarici, 1947. godine, je vidjela, dok je radila na računaru Mark II da je moljac koga je označila kao kompjuterska buba (bug) bio u brodskom dnevniku.
Otkrila je da je buba zaglavljena u releju, sprečavajući čitav sistem da radi ispravno. Prema Hopper, ona je “debugg”-ovala sistem (ili tačnije, samo je uklonila), a čitava operacija se odvijala glatko. Kad bi samo ‘debugging’ bio tako jednostavan i kada je u pitanju naš računarski sistem.